Godina dana od desetih parlamentarnih izbora od uvođenja višestranačja navršava se sjutra a, po ocjeni opozicije, stanje u Crnoj Gori je nikad gore i upravo režim sprovodi „državni udar” u produženom trajanju, čije su najveće žrtve građani kojima je životni standard sve lošiji. S druge strane, po ocjeni DPS-a, vlada premijera Duška Markovića ostvarila je velike uspjehe, a posebno se ističe članstvo u NATO.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je da vlada kontinuiteta Duška Markovića nije samo jedna u nizu od 28 godina DPS vlada, već je po svemu nastavila politiku degradiranja države, erozije društva i siromašenja građana. On je naveo da je godina dana uz vladajuću većinu koja je izabrala sadašnjeg premijera i ministre, a koja je nastala iz, najblaže rečeno, neredovnih okolnosti i nedemokratskih uslova uoči i na sam izborni dan, trajala kao deset godina, deset dugih godina.
– Najvažniji ekonomski parametri, kad se stave u pravilan kontekst i analiziraju u odnosu na okruženje, a naročito u odnosu na zemlje EU kojima težimo – porazni su i pravi su pokazatelji kako je vlada vodila unutrašnju i spoljnu politiku. Javni dug, zaduženost po glavi stanovnika, poreski dug – tragično su visoki. Pokrivenost uvoza izvozom – tragično je niska i najniža u regionu. Sve ovo je posledica kontinuiteta tajkunske i burazerske ekonomije, od koje Duško Marković nije odstupio ni za zeru od svog „šefa” Mila Đukanovića – rekao je Bogdanović.
On je naveo da se misao velikog Valtazara Bogišića „što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi”, savršeno može primijeniti na jednogodišnji period nelegitimne crnogorske vlade.
– Može se reći – što je nastalo iz nelegitimne većine, zasnovane na takozvanom „državnom udaru” na dan izbora, gašenjem Vajbera i Vocapa, kupovinom ličnih karata, kupovinom glasova iz inostranstva na tačno utvrđenim punktovima, i svim drugim nama dobro poznatim a evropskim zvaničnicima nepojmljivim metodama „dobijanja” izbora u režiji DPS-a, ne može ni dati bolje rezultate – rekao je Bogdanović.
Po njegovom sudu, ono što je naročito zabrinjavajuće jeste nizak stepen poštovanja osnovnih prava i sloboda građana – od prava na život, preko prava na nepristrasno i objektivno suđenje do medijskih sloboda.
– Kad smo kod ovog poslednjeg – slobode nekih medija se guše na svakom koraku, a zloupotreba prava i sloboda koja omiljeni, režimski, tajkunski mediji upražnjavaju, obračunavajući se sa Demokratama, kao opozicionim političkim subjektom kojem se najviše vjeruje, dozvoljava se do krajnjih granica, i preko njih. Godina za nama, u svakom smislu i objektivno vagajući sve parametre, jedna je od najgorih u istoriji. U njoj se neustavno majkama ukidaju naknade, uvode dodatni nameti u vidu povećanja PDV-a i uvođenja akciza, svako malo se povećava cijena goriva – ocijenio je Bogdanović.
Izbori 16. oktobra prošle godine bili su četvrti u nezavisnoj Crnoj Gori. Obilježila ih je tvrdnja specijalnog tužilaštva da je na dan glasanja planiran nasilan napad na institucije, pa čak i atentat na tadašnjeg premijera Mila Đukanovića, uprkos brojnim pokazateljima da je ta afera zapravo farsa. S tim u vezi, pokrenut je sudski proces za, kako se u javnosti naziva, „državni udar”, gdje je među optuženima i dio čelnika DF-a, ali sada skoro da nema ozbiljnog dokaza koji bi išao u prilog tvrdnjama tužilaštva.
Za razliku od opozicionih predstavnika, poslanik DPS-a Petar Smolović smatra da su rezultati rada vlade za prvih godinu više nego impozantni. Smolović tvrdi da Crna Gora ima najvišu minimalnu i prosječnu platu od svih država regiona koje pretenduju ka EU.
– Potrebno je samo nastaviti ovom dinamikom. Izazov za Vladu u narednom periodu ostaje, kako ove odlične makroekonomske pokazatelje funkcionalno pretočiti u realnu korist građana. Definitivno, kroz rast zaposlenosti i veću privrednu aktivnost – rekao je Smolović.
On očekuje da ekonomski parametri uspješnosti Vlade Crne Gore dožive svoju realizaciju kroz osjetno poboljšanje života svih građana, što je i cilj ukupne političke strategije.
Dan glasanja u oktobru prošle godine nije obilježila samo priča o „državnom udaru”, nego i neshvatljivo gašenje mobilnih aplikacija Vajber i Vocap, i to nekoliko sati prije zatvaranja biračkih mjesta. Iz MANS-a su rekli da se cenzurom interneta služe samo najrepresivniji režimi.
Funkcioner Demosa Anka Vukićević saopštila je da je vrijeme potvrdilo ispravnost odluke opozicionih partija da izaberu bojkot kao vid političke borbe i nepriznavanje vlasti proizašle iz parlamentarnih izbora održanih u atmosferi „državnog udara” na sam izborni dan. Navela je da su tu i brojni dokazi koruptivnih radnji, kupovine glasova, ličnih karata i pritisaka koji su uticali na izbornu volju građana.
– Vlast i njeni predstavnici svu svoju kreativnost i energiju troše optužujući opozicione poslanike za neučešće u radu parlamenta, pogotovo plenarnih sjednica sa kojih u javnost odlazi slika poluprazne sale. Ranije je ta ista opozicija optuživana zbog usporavanja u donošenju zakona, dok danas imamo evidentno ubrzanje usvajanja zakona bez valjane rasprave koji su najčešće usklađeni sa željama interesnih grupa čiji je servis DPS. Vladajuća većina je jedino u ozbiljnom problemu kako da njihove interese uskladi sa preporukama EU. Parlament služi za podizanje ruke, a ako se i povremeno desi ,,ekces” da se interveniše na osnovni tekst zakona, to je fingiranje demokratije u lošoj režiji, po još gorem scenariju – kaže Vukićević.
Kako je navela, koalicionim partnerima se čine određeni ustupci kako bi imali kakvo-takvo opravdanje pred svojim biračima.
– O „višim” ličnim interesima saznaćemo za nekih deset do 20 godina. Opozicija, bez obzira na programske i ideološke razlike, moraće naći način da zajednički djeluje do ostvarivanja prvih slobodnih izbora u Crnoj Gori i neminovne smjene vlasti – zaključuje Vukićević. M.V.
Režim broji poslednje dane
Po ocjeni Borisa Bogdanovića, kao šlag na tortu, prije par nedjelja, „Sinđina većina”, što bi neki rekli, usvojila je Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata kojim se krši Ustav, a sve nadležnosti lokalnih samouprava prebacuju u ruke državne vlasti.
– Bolje reći – u ruke par ljudi. Toliko je negativnih stvari, od kojih se svaka žestoko obija o glavu građana, nagomilano u proteklih 365 dana, da postoji velika mogućnost da ću nešto važno izostaviti. Srećom, ističu poslednji mjeseci ovoj duboko neligitimnoj većini, inače bi se, tempom koji su krenuli, većina građana iselila u potrazi za boljim životom. Sva sreća, pa će ih Demokrate još malo ispratiti u političku prošlost – ovo nezdravo i ovo tzv. „zdravo tkivo” DPS-a. Prava istina je da se ne zna koje je bolesnije – kaže Bogdanović.
Pljačkaška vlada mora da padne
Funkcioner Građanskog pokreta URA Mileta Radovanić kaže da su godinu dana „vlade državnog udara” obilježili mnogi propusti, katastrofalni potezi i politička lutanja.
– Ova nelegitimna vlada je na svakom polju uspjela samo da unazadi Crnu Goru. Iz čega je proizašla i kako je formirana, bolje nismo ni mogli da očekujemo. Manjinski kaolicioni partneri, pri čemu prije svega mislim na SD i Bošnjačku stranku, uzeli su ključna ministarstva što izaziva nezadovoljstvo u samom DPS-u. Krnji premijer, uprkos brojnim izjavama da će strogo kontrolisati rad ministara, to nikako ne čini jer mu je vlada ionako na staklenim nogama – rekao je Radovanić.
On je kazao da je unutarpartijski sukob u DPS-u sve više očigledan, a politička kriza u zemlji sve dublja.
– Umjesto da se krene u rješavanje kompleksne političke situacije, previranja u DPS-u su toliko jaka da opozicija konstantno dobija različite poruke iz suprotstavljenih tabora. Da je DPS dio problema – jasno je i iz diplomatskih poruka koje stižu u posljednje vrijeme. Kriza se što prije mora riješiti, a sva odgovornost je na Markoviću i Đukanoviću. Ne ekonomskom planu rezultati su nikad gori. Dugove vraćamo tako što stalno uzimamo nove pozajmice i kredite, a aukcija državnih zapisa postala je rutinska praksa ekonomske politike ove pljačkaške vlade – kazao je Radovanić.
Ozbiljne probleme ne žele rješavati
Programski direktor Građanske alijanse Boris Raonić rekao je da prvih godinu dana vlade dočekujemo u najvećoj političkoj krizi od uvođenja višepartijskog sistema u Crnoj Gori.
– Ona je proizašla iz dešavanja na dan izbora, kad je tužilaštvo posredstvom „Pinka” obavijestilo javnost da je u državi pokušan „državni udar”. U takvoj atmosferi se glasalo i na takavom legitimetu počiva ova vlada. Bez sumnje da je iz Rusije bilo određenih pokušaja destabilizacije Crne Gore, ali ne postoji ozbiljnija stvar u nekoj državi od ove i to, naravno, utiče na sva politička dešavanja – ocjenjuje Raonić.
Ako se čime može pohvaliti, kako navodi, to je regionalna saradnja i ostvarivanje jednog spoljnopolitičkog prioriteta, ali ostaju ozbiljni problemi koji se ne žele rješavati – poput objedinjenosti partijskog i državnog aparata, rastućeg spoljnog duga, viška zaposlenih, uticaja izvršne vlasti na nezavisne regulatore i sudsku vlast...
– Ovoliko anomalija bi ozbiljnoj opoziciji dalo ogroman vjetar u leđa i zajedno sa svima koji baštine zapadne vrijednosti proizvelo čitav niz efikasnih akcija, ali i taj dio društva ostaje ušančen u nekim drugim vremenima, pa će svi pomaci naprijed u našem društvu biti veoma spori – ocjenjuje Raonić.
U demokratiji nema jednopartijskih izbora
Analitičar Božidar Čolaković navodi da, umjesto da stvore okvir u kom bi bilo omogućeno počinjanje rješavanja nagomilanih problema, prošlogodišnji izbori su produbili krizu.
– Na sam izborni dan lansirana priča o „državnom udaru” dovela je do bojkota parlamenta, a samim tim i do zaoštravanja krize koja traje. Oba događaja doprinose održavanju „statusa kvo”, za koji je očigledno da odgovara najvećoj partiji, koja živi svoj san o jedinstvu vlasti, bez „parlamentarne diktature” iz perioda kad je parlament poprimao obrise parlamenata razvijenijih demokratija po ulozi i funkciji u društvu – upozorio je Čolaković.
On navodi da se čini kako smo ušli u poslednju fazu vladavine partije, koja se suštinski nije promijenila od pada Berlinskog zida, iako se od tada svijet bitno promijenio.
– Kada parlament funkcioniše bez učešća opozicionih partija, kad se organizuju jednostranački lokalni izbori, onda ni prijem u međunarodne organizacije, što se koristi kao priznanje našem dosezanju demokratskih standarda, ne može zaboravom prekriti jednostavnu i očiglednu činjenicu da postoji ozbiljan problem, unikatan i nepoznat zemljama iz organizacije čiji smo novoprimljeni član – kazao je Čolaković.